Kako bismo razumjeli ulogu koju omladinski rad igra u razvoju mladih i kako to utiče na njihovo slobodno vrijeme, dolazimo do sljedećeg pitanja – šta je to omladinski rad? Prema definiciji iz Priručnika za omladinski rad kojeg je izdao PRONI u aprilu 2020. godine, omladinski rad obuhvata aktivnosti i programe zasnovane na metodama i principima neformalnog obrazovanja sa ciljem razvoja mladih ljudi u svjesne, odgovorne i aktivne članove zajednice i stvaranje uslova za ostvarivanje njihovih punih potencijala.
Ako posmatramo ovu definiciju, možemo doći do zaključka da se omladinski rad može odvijati pretežno u okviru slobodnog vremena mladih ljudi. Putem raznih programa i aktivnosti koje se temelje na lokalnom i međunarodnom radu možemo organizovati kvalitetno slobodno vrijeme za mlade, kako bi to vrijeme iskoristili na zabavan i edukativan način, te se shodno sa tim uloga omladinskog rada ostvaruje u svom punom potencijalu.
Iznimno je važno osvijestiti mlade ljude da ne vode pasivne živote. Ta pasivnost vrlo često ima tendenciju da svoje korijene pusti u svakoj sferi života pa i ponašanju mlade osobe. Pasivan pristup u većini slučajeva dovodi do nezadovoljstva i neosnaženosti. Takvim pristupom mlade osobe rijetko izlaze iz svoje zone komfora, propuštajući mnoge prilike za učenje, kao i za lični i socijalni napredak, stavljajući fokus samo na formalno obrazovanje. Ukoliko mlada osoba upadne u kolatečinu pasivnosti, time propušta priliku da izgradi sebe kao ličnost. Takav zaostatak sa godinama postaje sve teže nadoknaditi, jer iziskuje dosta vremena i veliku količinu energije.
Omladinski rad u praksi teži ka tome da slobodno vrijeme mladih ljudi usmjeri u nekom drugom pravcu, podstičući ih na aktivno učešće, kreativnost, preuzimanje odgovornosti, samostalnost, timski rad, te na taj način pomogne da mlada osoba ostvari svoje kompetencije koje rijetko stiče u toku svog formalnog obrazovanja.
Model po kojem se najčešće sprovodi omladinski rad osmislio je John Haskins 1996. godine i sastoji se od sedam faza:
- Kontakt – podrazumijeva uspostavljanje komunikacije sa pojedincima ili grupom mladih osoba, predstavljaju im se mogućnosti i daju osnovne informacije.
- Ponovni susret – podrazumijeva ponovno ostvarivanje kontakta na većem i naprednijem nivou.
- Druženje – podrazumijeva razne aktivnosti putem kojih mlade osobe imaju mogućnost da testiraju svoje ideje, izraze svoje mišljenje, te omladinski radnici/e ostvaraju međusobno povjerenje i koheziju u grupi.
- Učestvovanje – podrazumijeva učešće u programu koji je razvijen u skladu sa potrebama i interesovanjima mladih ljudi, kako bi bili motivisani za aktivan doprinos.
- Uključenost – podrazumijeva uključivanje mladih u planiranje aktivnosti i sprovođenje istih. Uloga omladinskih radnika/ca u ovoj fazi je posmatranje procesa planiranja aktivnosti mladih i podrška kako bi stekli samopouzdanje i osnažili se za samostalno izvođenje aktivnosti.
- Organizovanje – podrazumijeva aktivno učestvovanje mladih u procesu i preuzimanje odgovornosti u organizovanju aktivnosti.
- Vođenje – temelji se na postizanju nezavisnosti i samostalnosti mladih ljudi.
U suštini, ovo je schema putem koje se sprovodi omladinski rad, ali se ona upotpunjuje i nadograđuje na razne kreativne načine, koji mogu biti u vidu radionica, treninga, projekata i slično. Stoga omladinski rad u praksi može biti lokalni i međunarodni.
Vodeći se time da omladinski rad treba da bude prisutan tamo gdje su mladi, on se odvija na različitim lokalitetima. To mogu biti omladinski klubovi, škole, sportski centri, na ulici i tako dalje.
Omladinski klubovi kao mjesto gdje se najčešće sprovodi omladinski rad, predstavlja društveni i rekreacioni prostor koji je namijenjen mladim ljudima da sprovode svoje aktivnosti, te razvijaju ideje i kreativnost. Međutim, posebno je interesantan omladinski rad koji se sprovodi na ulici, jer je vrlo prihvatljiv za sredine gdje mlade osobe ne žele da budu direktno uključene u određene aktivnosti u klubu ili za sredine u kojima omladinski klub ne postoji ili je udaljen od ciljane grupe. Ovakav primjer omladinskog rada u praksi je dosta fleksibilan, jer služi i da informiše mlade ljude, te da ih uključi i angažuje u aktivnosti, kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme i ne bi podlegli pasivnosti.
Omladinski rad na međunarodnom nivou zasniva se na kampovima i razmjenama, koji su organizovani da bi se realizovali sa odabranom i ograničenom grupom mladih ljudi, zasnovani na jasno identifikovanoj potrebi. Cilj ovakvog omladinskog rada temelji se na sticanju znanja i novih prijateljstava, upoznavanju kultura i tradicija drugih naroda i država, te doprinosi sticanju iskustva. Na taj način mlade osobe imaju mogućnost da izađu iz svoje zone komfora, rade na raznim projektima i doprinose svojoj lokalnoj zajednici.
Dakle, možemo zaključiti da omladinski rad u praksi ima za cilj da osnaži mlade ljude i da im pomogne da pređu is pasivnih posmatrača u aktivne i osnažene osobe koje vrše promjenu ne samo na sebi, već i u svojoj zajednici.
