Omladinski rad u praksi – od lokalnog do međunarodnog nivoa – Miroslava Milivojević

“Svaki veliki san počinje sa sanjarom. Uvijek zapamtite, imate u sebi snagu, strpljenje i strast da posegnete za zvijezdama i promijenite svijet.”

Harriet Tubman

Ako znamo da budućnost pripada onima koji čvrsto vjeruju u svoje snove, a svi naši snovi su ostvarivi ako imamo dovoljno hrabrosti da idemo za njima, postavlja se pitanje o čemu sanja i čemu teži mlad čovjek u našoj zemlji? Znate, onaj isti mladi čovjek za koga, ako ste odrasli i zreli, zdušno tvrdite da na njemu svijet ostaje (kakva odgovornost, zar ne?). Ako ste ipak, vi u koži tog mladog čovjeka, u nekom trenutku povjerujući u to i dajući svoj maksimum da postanete najbolja verzija sebe (bar u formalnom pogledu), vrlo brzo ćete se probuditi kao zrela osoba od 30-40 godina pitajući
se: Da li sam još nešto mogao/la učiniti?

Kada ste mlada osoba koja živi u državi u kojoj je stopa nezaposlenosti mladih oko 50% ukupne populacije, a stopa neinformisanih vjerovatno i veća, ispred sebe imate dva potencijalna pravca: otići iz BiH i pokušati se ostvariti na obrazovnom, poslovnom ili privatnom planu u nekoj od razvijenijih država EU (kao što je to želja, nažalost, preko 70% mladih u našoj zemlji) ili ostati, dati sebi i svojoj zemlji šansu, unaprijeđivati svoja znanja i kompetencije van formalnog sistema obrazovanja, proširiti svoje vidike i boriti se za promjene. Koji god da je vaš izbor, ostanite na ovim redovima, možda baš do kraja ovog teksta u vama se rodi neka nova ideja, da zajedno “ispeglamo” ove procente.

Znamo da mladi ljudi predstavljaju okosnicu društva u svim njegovim segmentima. Ipak, uviđa se da mali broj mladih ima priliku izraziti svoje stavove, pokrenuti vlastitu inicjativu, biti u poziciji direktnog donosioca odluka i doprinjeti promjenama. Čini se kao mnogo zatvorenih vrata za koja postoji jedan univerzalan ključ zvan – omladinski rad. Šta to podrazumjeva i kako da na najlakši mogući način jedan mlad čovjek, kome je ovaj pojam još uvijek nepoznanica, uplovi u ove vode?

Omladinski rad podrazumjeva planiran program obrazovnog karaktera, kreiran sa svrhom pružanja podrške mladima u procesu osamostaljivanja, od strane omladinskih radnika/ca, koji kao  kvalifikovane osobe za rad sa mladima pomažu u ličnom i socijalnom razvoju mladih, kako bi postali aktivni članovi društva i učesnici u procesu donošenja odluka. Ideja omladinskog rada je kreiranje sigurnog okruženja i mogućnosti za aktivno učešće mladih na dobrovoljnoj osnovi u procesu sticanja vještina, kompetencija i znanja. Omladinski rad je komplementaran formalnom obrazovanju sa svojim aktivnostima, pri tom koristeći metode neformalnog obrazovanja i informisanja. Međutim, bitno je naglasiti da svaki rad sa mladima nije i omladinski rad. Odnosno, rad sa mladima je širi pojam obuhvatajući procese koji se dešavaju “oko” omladinskog rada tipa: formalno obrazovanje, zagovaranje, pribavljanje sredstava kao i promjene i unapređivanje legislative za rad omladinskog sektora.

Kako to još konkretnije izgleda u praksi?

Postoje brojne tipologije omladinskog rada, ovisno o tome koji izvor konsultujete. Vama će u nastavku biti date dvije najvažnije podjele i to: prema području djelovanja/ rada i prema lokalitetu realizacije omladinskog rada, konkretno kada se radi o našoj zemlji, ali uz manje ili veće varijacije i u drugim zemljama Evrope (jer se i sama definicija omladinskog rada razlikuje od države do države).

Tipovi omladinskog rada prema području rada:

• Politička svjesnost i aktivno građanstvo (učešće mladih, društvene akcije, aktivizam, prava i ravnopravnost, razvoj politika i obrazovanja, i sl. );
• Zdravstveno obrazovanje (promocija zdravih stilova života, odnosi i seksualnost, mentalno zdravlje, HIV/AIDS, prva pomoć, prevencija alkoholizma, nikotinske ovisnosti, itd.);
• Prevencija socijalnog isključenja: (obuhvata obrazovanje, treninge i mogućnosti zapošljavanja za marginalizovane grupe i pojedince);
• Životne vještine / socijalno obrazovanje (programi koji kroz individualni ili grupni rad, realizuju projekte ili događaje koji su fokusirani na razvoj identiteta, vrijednosti, upravljanje emocijama, liderstvo, timski rad, planiranje i donošenje odluka, komunikaciju, rješavanje problema, inicijative i odgovornost, profesionalni razvoj i orijentaciju i sl.);
• Interkulturalna i internacionalna svjesnost (profesionalno vođene aktivnosti koje omogućavaju mladima iz različitih zemalja, različitog etničkog porijekla i kulture da proširuju kulturno znanje, grade vještine i kompetencije, razvijaju toleranciju i prihvatanje različitosti);
• Informisanje (informisanje mladih se realizuje kroz servise ili centre. Cilj je osposobljavanje mladih da naprave nezavisne odluke koje će voditi ka organizovanju vlastitog života);
• Zaštita životne sredine (podizanje ekološke svijesti mladih, promovisanje života u skladu sa prirodom i sl.)
• Savjetovanje mladih (fokus na specifična pitanja i probleme mladih, pružanje informacija i podrške koja je bazirana na profesionalnoj tehnici savetovanja te upućivanje mladih na druge institucije, ukoliko je to potrebno);
• Omladinski rad baziran na slobodnom vremenu (uključuje igre, sport i kulturno-umjetničke aktivnosti, sa ciljem razvoja fizičkih, intelekturalnih i drugih potencijala mladih. Omogućuje socijalizaciju i prevenciju; takođe, ovaj tip omladinskog rada predstvalja prvu stepenicu uključivanja mladih u druge tipove omladinskog rada.¹

Tipovi Omladinskog rada prema lokalitetu realizacije:

• Omladinski rad u zajednici – omladinski radnici u zajednici pružaju aktivnosti za mlade ljude u različitim okruženjima u lokalnim zajednicama, uključujući i prostorije Mjesnih zajednica, društvenih domova, omladinskih centara, prostorija religijskih zajednica, neprofitnih organizacija/omladinskih organizacija i vladinih institucija (škole, fakulteti).
• Omladinski rad u omladinskom klubu/centru – ovaj omladinski rad se sprovodi u namjenskim prostorijama, koje mogu uključivati objekte kao što su omladinski klubovi, omladinski centri, sportski objekti i savjetovališta. U pojedinim slučajevima može biti povezan i sa terenskim radom ili omladinskim radom u školi.
• Rad na ulici (Street work) – predstavlja omladinski rad izvan omladinskih klubova i organizacija; ovakav vid rada je vrlo prihvatljiv za sredine gdje mladi ne žele da budu direktno uključeni u određene aktivnosti u klubu, za one mlade koji se iz raznih razloga ne osjećaju prijatno u klubu (marginalizovane grupe), te ukoliko klub ne postoji ili je suviše udaljen od ciljne grupe.
• Izmješteni (detached) omladinski rad – direktan rad sa grupama mladih ljudi na mjestima njihovih okupljanja (na ulici, sportskim terenima, parkovima), gdje je cilj ostvariti povjerenje i kreirati program/aktivnosti u skladu potrebama mladih ljudi, kao i obezbediti pristup informacijama (podjela info letaka i sl.). Ovaj tip omladinskog rada je dosta fleksibilan.
• Outreach omladinski rad – slično izmještenom omladinskom radu, outreach omladinski rad se odvija kada radnici određenog centra/kluba idu na ulicu (birajući lokalitete okupljanja mladih ljudi) sa svojim vlastitim programom, obično kako bi ohrabrili mlade ljude da posjete njihov centar/klub, da koriste usluge istog, budu aktivniji ili kako bi se u kontaktu sa mladima jednostavno identifikovale potrebe u pružanju vlastitih usluga. Outreach program se smatra produženom rukom omladinskog rada u omladinskom centru/klubu.
• Omladinski kampovi i razmjene realizuju se sa odabranom i ograničenom grupom i često su planirani u odnosu na dugoročne rezultate, kao što su, na primjer, uspostavljanje međunarodne komunikacije ili razvoj aktivizma u zajednici. Svaka razmjena treba da bude zasnovana na jasno identifikanoj potrebi projekta/zajednice.^{1 2}

Kako postati dio ove priče?

Jednostavno – želja, to je ono što je dovoljno za početak i što pokreće svijet. Ako nešto dovoljno jako želite, već ste na pola puta ka ostvarenju toga. Dajte sebi vremena (ali ne previše, jer možda već sada u ovom trenutku propuštate sjajne stvari) informišite se, “upijajte” informacije svakim novim klikom, zadovoljite svoju radoznalost u ovoj oblasti. Prepoznaj potrebe zajednice, prijatelja iz škole ili mjesta. Inicjativa i organizovana akcija za uređenje parka, riječne obale, posađena sadnica ili recimo ideja i promocija humanitarne priredbi vas par vršnjaka zarad pomoći nekome u zajednici kome je to najpotrebnije, čini te dijelom ove priče, čini te aktivnim mladim čovjekom. I tako dođe prvi volonterski angažman u lokalnom omladinskom klubu ili centru u kome čuješ za “tamo neke” obuke, treninge, i kao dlanom o dlan – ti već pakuješ stvari za svoju prvu razmjenu, pa onda druga, treća,… I dok tako sabiraš utiske i razmišljaš: „Kao da je juče bio prva volonterska akcija”, tek uz malu dozu treme, već se pripremaš za svoj trening za trenere. I tada, ti postaješ onaj koji će da obučava, savjetuje, vodi drugo mlado biće kroz njegov razvojni put. Postaješ promjena koju si oduvijek želio vidjeti, postaješ nekome drugom motivacija.

Omladinski rad u BiH je u usponu. Vojska sjajnih omladinskih radnika i omladine učinili su ono što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo, i tu ne staju. Povezujemo se sa ostalom evropskom omladinom, njihovim sistemom obrazovanja, stičemo nova znanja, vještine i kompetencije (usput, ima li išta pozitivnije od toga da se vratimo u domovinu nakon nekog prekograničnog iskustva sa novonaučenim jezikom ili da voljene iznenadimo umijećem u spremanju nekih novih internacionalnih delicija). I najvažnije od svega – umrežavanje. Osjećaj da kuda god širom Evrope koraci te odnesu, uvijek ćeš imati osjećaj – kao kod kuće, zahvaljujući prijateljstvima kao sastavnim dijelom ljubavi svih onih kojima je omladinski rad ne samo posao nego – stil života. Nažalost, BiH ne učestvuje u svim procesima i programima koji se tiču evropske omladine, ali to sada je od zanemarivog značaja jer – ko zna gdje smo i na kom ćemo stadijumu biti sutra. Dovoljno će biti ako vam kažem da mi, mladi u maloj zemlji u srcu Balkana: radimo, trudimo se, imamo viziju i nismo neprimjetni, i to je ono što je najvažnije i što će nam, vjerujem, otvoriti i ona zatvorena vrata.

Uredu, a šta ćemo sve raditi?

U okviru djelovanja omladinskig rada u organizacijama, udruženjima, centrima i klubovima susretaćemo se sa brojnim načinima i metodama rada i uspostavljanja relacija između omladine, omladinskih radnika, organizacija, fondacija itd. U nastavku su navedeni oblici koji čine okosnicu omladinskog rada.

• Neformalno obrazovanje – organizovane i planirane obrazovne aktivnosti koje podstiču individualno i društveno učenje, izvan sistema formalnog obrazovanja, u kojima je učešće dobrovoljno, a dizajnirane su i realizovane od strane obučenih i kompetentnih edukatora.
• Socijalno obrazovanje – obrazovanje unutar omladinskog rada koje promoviše neophodnost poštovanja i sebe i drugih, kako na nivou stavova tako i na nivou praktične primjene.
• Omladinski aktivizam – predstavlja glas mladih koji su okupljeni oko zajedničke ideje zarad neke društvene promjene. Postoje različiti oblici aktivizma u odnosu na različite društvene probleme (studentski protesti, peticije, kampanje, tribine), a osnova aktivizma jeste volonterizam.
• Volontiranje – aktivnost koja se sprovodi planski kroz zakonom predviđeno neprofitno organizovanje ili neformalne grupe koji na različite načine promovišu rad za opšte dobro u zajednici.
• Radionica – vođena i planirana aktivnost koja se odvija u obliku grupne interakcije u kojoj učestvuje 5-20 učesnika. Obično su učesnici i voditelji smješteni u krug i aktivnosti u radionici su oblikovane prema modelu iskustvenog učenja. Radionice se obično označavaju tematski, kao npr. kreativne (dramske, likovne), edukativne (razvoj stavova, sticanje vještina), kao i preventivne (bazirane na informacijama o posljedicama rizičnog ponašanja).
• Trening – planirana aktivnost koju sprovode omladinski radnici u cilju prenošenja znanja koristeći metode neformalnog obrazovanja. Trening se može odnositi na različite procese i akcije u zavisnosti od organizacijskog i socijalnog, ekonomskog i kulturnog konteksta u kojima se dešava kao i od ciljeva i vrijednosti organizatora treninga.
• Projekat – označava plan pripreme, realizacije i evaluacije programa za mlade, koji može biti kratkoročne prirode, kao npr. muzički festival ili lokalna ekološka akcija, ali i dugoročne prirode, kao npr. edukativni program. Ideja projekta se prezentuje u projektnom prijedlogu čija forma obično sadrži osnovna pitanja vezana za jasno definisanje ideje ko, gdje, šta, kada, kako, koliko?
• Omladinske razmjene – podrazumijevaju skup dvije ili više grupe mladih iz različitih zajednica (gradova, država, različitih etničkih ili drugih pripadnosti…) koji ima za svrhu da mladi učesnici uče jedni od drugih o različitim državama, kulturama i drugim društvenim aspektima kako bi se doprinijelo zbližavanju mladih na različitim nivoima.
• Razvoj zajednice – ogleda se u osnaživanju pojedinaca da preuzmu aktivnu ulogu u oformljavanju različitih grupa i organizacija koje artikulišu njihove potrebe i poglede na razvoj, te utiču na procese koji čine svakodnevni život pojedinaca u zajednici.

Kada i gdje?

Bilo kada i bilo gdje – potraži svoju priliku. Za početak – informiši se! Pozivi i prilike su dostupni tokom čitave godine. U nastavku će biti data lista nekih od najaktuelnijih omladinskih organizacija, centara, mreža, udruženja, programa i fondacija koji se bave ili podržavaju omladinski rad, aktivizam i mobilnost mladih, kako u BiH tako i na EU nivou. Pored toga na njihovim web lokacijama naći ćeš brojne prilike za stipendije, razmjene, ali i razmjenu iskustava tvojih vršnjaka širom Evrope, kako bi nakon razmatranja istih i sam znao šta u budućnosti za sebe želiš kroz ovakav oblik angažmana.

1. PRONI Centar za omladinski razvoj –  nevladina, neprofitna i nepolitička organizacija, osnovana sa ciljem organizovanja i sprovođenja edukacije u oblasti rada sa mladima. Kontakt  su tačka za program “Erasmus+ Youth” za BiH. Organizatori su brojnih aktivnosti (radionica, treninga, PAOR akademija,…). Više informacija na: http://www.proni.ba/
2. Institut za razvoj mladih KULT – udruženje koje putem brojnih licenciranih obuka, su jedni od “stvaraoca” budućih omladinskih radnika i omladinskih lidera. Više informacija na: https://mladi.org/v2/bs/
3. Mreža za izgradnju mira – brojne umrežane NVO organizacije. Na njihovoj web lokaciji mogu se pronaći brojne prilike za seminare, edukacije, treninge, projekte itd. Više informacija na: https://www.mreza-mira.net/
4. ASuBiH – Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini – nevladina, nestranačka i nepolitička organizacija čiji je osnovni cilj poboljšanje statusa srednjoškolaca u zemlji i okupljanje svih mladih koji pohađaju srednju školu na prostoru BiH. Više informacija na: https://www.asubih.ba/

• Schüler Helfen Leben (SHL) – omladinska fondacija usmjerena je na stvaranje uslova za napredak mladih u BiH, jedan od najznačajnihih programa SHL-a je razmjena učenika između škola iz BiH i škola iz Njemačke,. Više informacija na: https://www.shl.ba/lat/
• AIESEC – međunarodna, nevladina, neprofitna organizacija koja mladima omogućuje razvoj,  međukulturalno internističko stažiranje, volontiranje i brojne druge prilike koje možeš potražiti na: https://www.aiesec.ba/
• Fondacija MOZAIK – vodeća neprofitna korporacija u regiji, pod koju spade i jedan od najvažnijih programa za razvoj preduzetništva i podsticaja mladih – program Omladinskih banaka. Više na platformi: https://www.lonac.pro/home
• Centar za afirmaciju i razvoj – udruženje građana sa sjedištem u Banjaluci, Sarajevu i Beogradu. Ukratko –  kulturne razmjene sa Njemačkom, Francuskom, Španijom, Italijom, SAD, Kinom,… Više na: http://www.centarzaafirmacijuirazvoj.org/
• Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE – udruženje kreira i razvija volonterske programe za osnaživanje i zdrav razvoj djece i mladih, te gradi i jača kapacitete profesionalaca za uspješan rad na prevenciji ovisnosti i unaprjeđenju zdravlja u BiH. Više na: http://www.prevencija.ba/bs/
• Workaway – je platforma koja podrazumjeva princip da domaćini širom svijeta nude smještaj i hranu, ali i upoznavanje sa okolinom i kulturom datog mjesta u zamjenu za obavljanje lakših poslova (tipa čuvanje djece i pomoć pri učenju engleskog) po par sati, 5 dana sedmično. Više na: https://www.workaway.info/

*     *    *

Na svakom koraku, svuda oko sebe mladi čovječe, pronađi nešto novo, pronađi inspiraciju, pronađi sebe, zainteresuj se, pročitaj, nauči, primjeni, pokreni, posadi drvo, pomozi… i gledaj kako budućnost počinje već danas, tu ispred tebe, rođena iz jake želje, njegovana znanjem i trudom. A ja, u vrijeme eksplozije online chalendge-a, želim i sama da pokrenem jedan, ali onako, dugoročniji: Izazivam vas da budete sanjari na javi, izazivam vas da budete oni koji nešto rade da učine ovaj svijet boljim mjestom, nesebično, malo za nas i malo više za one koji tek dolaze.

*     *    *

Korišteni izvori:

1. Pečković, J. Jašarević (2020). Priručnik za omladinski rad. PRONI Centar za omladinski razvoj BiH, Brčko
2. K. Vojnić – Tunić (2019). Prakticni Prirucnik za omladinski rad u zajednici. UG „Centar za omladinski rad“, Vojvodina
3. Nacionalna Asocijacija Praktičara/ki Omladinskog Rada (NAPOR) (2009). Smernice za osiguranje kvaliteta programa omladinskog rada. Zlatibor