Često „manjkom“ slobodnog vremena opravdavamo nedovoljnu ili nikakvu participaciju u društveno-korisnim aktivnostima. Određeni procenat mladih to smatra „gubljenjem vremena“, a moj zadatak je da kroz ovaj esej upravo dokažem suprotno, analizirajući ulogu omladinskog rada u radu sa mladima u BiH, pokušajući na taj način prikazati važnost istog. Koja je osnovna uloga omladinskog rada? Koliko su građani Bosne i Hercegovine informisani o pojmu omladinskog rada? Nivo participacije mladih u omladinskom radu u BiH? Kolika je važnost omladinskog rada u našoj zemlji? Ovo su neka od pitanja na koja ću pokušati odgovoriti, te na taj načiti približiti ulogu omladinskog rada u Bosni i Hercegovini.
Kako bismo objasnili ulogu omladinskog rada u BiH, potrebno je prvobitno definisati pojam omladinskog rada. Omladinski rad predstavlja program neformalnog obrazovanja, čiji je osnovni cilj pružanje mogućnosti mladima za razvoj njihovih ličnih kapaciteteta i potencijala, kroz sticanje različitih vještina – odgovornosti, jačanje samopouzdanja, poboljšanje komunikacijskih vještina, učestvovanje u donošenju odluka, te mnogih drugih vještina. Međutim, svaki centar/klub za mlade ima različite sfere djelovanja, različite misije i vizije, pa se tako ostavlja prostor mladima u BiH da se opredijele za ono što najviše žele i gdje se najviše pronalaze. Stvaranje otvorenog društva u kojem se mladi uključuju u proces odlučivanja, jačanje poduzetništva mladih kroz edukaciju – s ciljem društvenog i ekonomskog osnaživanja zemlje, rad na suzbijanju korupcije, zaštita prava mladih – sve navedeno predstavlja oblik omladinskog rada, gdje svi građani Bosne i Hercegovine, životne dobi od 15-30 godina, u skladu sa Zakonom o mladima, imaju mogućnost participacije, budući da živimo u demokratskom društvu sa jednakim pravima. Postoji više tipova omladinskog rada, a neki od osnovnih su individualni rad, grupni rad, te razvoj zajednice. Ukoliko imamo problem koji nam je teško podijeliti sa bliskim osobama, sklonim subjektivnom mišljenju, jako pozitivna stvar omladinskog rada jeste individualni razgovor sa omladinskim radnikom. U našoj zemlji, kao i u svakoj, postoje ovakve vrste zahtjeva, gdje je obaveza omladinskog radnika aktivno slušanje, razumijevanje, analiziranje, ali ne i savjetovanje. Pored individualnog rada, postoje još dva osnovna tipa omladinskog rada, a jedan od njih je grupni rad, što uključuje razne radionice, igre, grupne diskusije itd. Na ovaj način osjećamo se prihvaćeni, svjesni činjenice da se uvijek možemo nekome obratiti za pomoć, uz zagarantovanu diskreciju ( naravno osim u određenim slučajevima, kao npr. slučaju zlostavljanja, nasilja i slično). Kako živimo u svijetu gdje nas je globalizacija „uzela pod svoje“, omogućeno nam je da većinu stvari možemo uraditi online, a omladinski rad je tu da nas podstakne ne samo na rad, privređivanje nego čak i na druženje, koje se sve više i više svodi na niži nivo. I na kraju još jedna, ali ne manje važna, uloga omladinskog rada jeste promovisanje etičkih i moralnih vrijednosti. Svaki omladinski radnik treba da posjeduje određene vrijednosti kao što su: razumijevanje, slušanje, empatija, objektivnost, diplomatičnost, odgovornost, pouzdanost, pravednost i druge vrijednosti, te nam kroz svoja predavanja nastoje prenijeti iste , što nam je itekako važno, ne samo za obrazovanje, nego i za život općenito. Često se nalazimo u situacijama gdje imamo osjećaj da se naš glas ne čuje, da se ne poštuje dovoljno? Poštivanje slobode govora takođe je jedna od komponenti etičnosti u omladinskom radu. Zbog toga, želim da naglasim da koliko god mi doprinosimo učestvovanjem u omladinskom radu, toliko i omladinski rad doprinosi nama. Ja to vidim kao jedan ciklični krug kojem je potrebno neprestano širenje.
Velike mogućnosti – manjak interesovanja. Kako doći do mladih? – pitanje koje se često proteže u diskusijama omladinskih radnika. Određeni procenat bosanskohercegovačkog stanovništva nije čak ni upoznat sa pojmom omladinskog rada, odnosno osnovne uloge istog. Upravo zbog toga, jedna od uloge omladinskog rada jeste osvještavanje građana o važnosti istog. Budući da živimo u zemlji koja je još uvijek u procesu tranzicije, možda baš mi možemo biti ti koji će ubrzati taj proces. Volontiranjem, aktivizmom ili radom u Omladinskom klubu, centru i slično, upotpunjujemo svoje slobodno vrijeme, radeći na sebi kroz razvijanje i promovisanje vlastitih kvaliteta i potencijala. Uz ličnu satisfakciju, pomažemo i građanima naše države. Mi smo ti građani. Mi smo taj narod. Krenimo od sebe. Mijenjajmo svijet na bolje. Imamo tu sreću da živimo u zemlji u kojoj svi treba da imaju jednaka prava. Pa zašto ih ne bi iskoristili?
