Studija koja je ovdje predstavljena, “Omladinski rad protiv etničke distace: Slučaj Bosne i Hercegovine” je komparativna studija koja ima za cilj istražiti uticaj omladinskih nevladinih organizacija na smanjenje etničke distance među mladim ljudima u Bosni i Hercegovini. Studija je uporedila stavove i mišljenja dvije grupe mladih ljudi prema pojedincima različitih etničkih pozadina iz Bosne i Hercegovine, posebno iz gradova Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Bijeljina. Prvu grupu činili su mladi ljudi koji su bili uključeni u omladinske nevladine organizacije, dok je druga grupa obuhvatala one koji nisu bili. Da bi se prikupile informacije o njihovim stavovima, korištene su dvije metode: fokus grupe i online upitnik. Fokus grupe su provedene s mladim ljudima u sve četiri gore spomenute zajednice. Da bi se dublje zaronilo u osjećaje, vrijednosti i stavove mladih ljudi prema onima drugih etničkih pripadnosti, istraživač je koristio polustrukturirana pitanja kako bi učesnicima omogućio dovoljno prostora za izražavanje. Online upitnik sastojao se od zatvorenih pitanja koja su imala za cilj pružiti dodatne kvantitativne podatke o istim temama diskutovanim tokom fokus grupa, kao i demografske informacije o učesnicima.
Studija je istraživala vrijednosti i stavove mladih ljudi u vezi s važnošću njihove nacije i religije za njih, dijeljenjem života u istim zajednicama s ljudima drugih etničkih i religijskih pripadnosti, te uspostavljanjem prijateljskih i emocionalnih odnosa s pojedincima različitih etničkih i religijskih pozadina. Studija je otkrila da su stavovi mladih ljudi prema značaju njihove nacije za njih, uspostavljanju prijateljskih odnosa i životu u zajednicama gdje njihova nacija nije većinom slični i nisu se značajno razlikovali. Boravak u takvim zajednicama nije predstavljao problem za njih. Međutim, u kontekstu života u zajednici gdje njihova etnička pripadnost nije u većini, pojavile su se zabrinutosti u vezi s sigurnošću i potencijalom za diskriminaciju. Studija je također pokazala da su mladi ljudi koji su uključeni u omladinske nevladine organizacije otvoreniji za uspostavljanje emocionalnih odnosa s ljudima drugih nacionalnosti i religija.
Opći zaključak je da su mladi ljudi koji su uključeni u omladinske nevladine organizacije otvoreniji prema pojedincima različitih etničkih pripadnosti. Omladinske nevladine organizacije su mladima u Bosni i Hercegovini pružile drugačije narative od onih na koju su navikli u medijima, školama ili čak kod kuće. To je uticalo na njihov način razmišljanja i njihov sistem vrijednosti, čime je postalo izvodljivije za njih da preispitaju svoje stavove i promijene ih.
Studija je nastala u okviru projekta “Uticaj omladinskih organizacija na etničku distancu kod mladih”, koji je realizovao PRONI Centar za omladinski razvoj, a finansijski podržala Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini.
