Danas u svijetu ima 1,3 milijarde adolescenata, više nego ikad prije, što čini 16 posto svjetske populacije. Prema podacima UNICEF-a iz 2018. godine, gotovo 90 posto tih djevojčica i dječaka živi u ekonomijama s niskim i srednjim dohotkom. Ostvarivanje prava tih adolescenata i ulaganje u njihov razvoj, pridonosi punom učestvovanju adolescenata i mladih ljudi u životu nacije. Oni predstavljaju konkurentnu radnu snagu, održavaju ekonomski rast, poboljšavaju upravu i čine građansko društvo živahnim, ubrzavajući napredak prema ciljevima održivog razvoja.
Adolescencija je odlučujuće vrijeme u razvoju djeteta koje karakterizira brz fizički rast i neurološko oblikovanje, početak puberteta i seksualna zrelost. To je kritični period za razvoj individualnog identiteta kada mladi ljudi shvataju ko žele biti u svijetu; imaju priliku za rast, istraživanje i kreativnost. Pozitivni društveni odnosi i okruženja pojačavaju osjećaj uključenosti i pripadnosti i dovode do pozitivnih rezultata. Negativna iskustva, s druge strane, povećavaju strah, sumnju u sebe ili dovode do društvene izolacije. Ti osjećaji se mogu pojačati tokom ovog ranjivog perioda razvoja, što dovodi do kaskade negativnih i čak patoloških ishoda kako mladi ljudi odrastaju i prelaze u odraslu dob. Kada adolescenti, uključujući one u najnepovoljnijem položaju, imaju podršku brižnih porodica i odraslih, kao i politika i adekvatnih usluga koje paze na njihove potrebe, tek tada se mogu razvijati njihovi puni potencijali. U godinama iza rata, u Bosni i Hercegovini društvo je pomagalo u rješavanju najhitnijih pitanja koja se tiču djece i mladih. Tokom ratnih zbivanja, ali i u dugom nizu godina nakon rata, radili su se veliki projekti reforme mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, koji su uključivali razvoj sistemskog odgovora na prevenciju i tretman transgeneracijskih ratnih trauma. Otvarali su se servisi i centri za mentalno zdravlje kako bi se stanovništvu pružila adekvatna stručna pomoć, jačao se nevladin sektor kroz veliku pomoć međunarodnih organizacija i stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja. Razvijen je i veliki broj programa sa i za adolescente koji su se provodili dugi niz godina. Pažnja je uglavnom bila posvećena razvoju adolescenata kroz obrazovanje; radu na komunikaciji, stresu i prevenciji traume; prevenciji vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije; promociji zdravih stilova života, prevenciji i liječenju HIV-a; prevenciji kockanja i upotrebe alkohola i droga; jačanju protektivnih faktora roditelja i djece; promociji rodne ravnopravnosti i socijalnoj i dječijoj zaštiti.
Ovaj dokument s uputstvima temelji se na postojećim preventivno-promotivnim programima u Bosni i Hercegovini namijenjenim mladima uzrasta od 14 do 18 godina i daje okvir za njihovo kreiranje i provođenje. Ovim dokumentom želimo predstaviti specifičnosti razvojnog perioda adolescencije, dati pregled trenutnog stanja mladih u Bosni i Hercegovini uzrasta od 14 do 18 godina i njihovim problemima, pregled teorijskih znanja o problemima u ponašanju kod ove dobne skupine, uzrocima problema u ponašanju kod mladih vezanih za individualne faktore, porodične, školske i druge faktore sredine-ekosistema, faktore rizika i zaštitne faktore za mentalno zdravlje školske djece specifične za Bosnu i Hercegovinu. Nakon pregleda stanja i uzroka, dat je teorijski koncept prevencije i promocije u mentalnom zdravlju usmjerene na populaciju mladih od 14 do 18 godina, kao i uputstva za izradu programa za ovu dobnu skupinu i smjernice za primjenu i pregled postojećih preventivnih programa, iskustva u implementaciji i naučene lekcije.
Dokument je nastao uz posvećenost i kontinuirani rad Radne grupe iz Bosne i Hercegovine koju čine:
- Andreja Subotić dr med., rukovodilac Odsjeka za transplataciju i biomedicinu, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, ko-predsjedavajuća Radne grupe
- Berina Bulatović, projektna asistentica, Vijeće mladih Federacije Bosne i Hercegovine, ko-predsjedavajuća Radne grupe
- Zlatan Perišić, stručni savjetnik u Sektoru za javno zdravlje, Federalno ministarstvo zdravstva
- Srđan Kisić, viši stručni saradnik za Omladinski centar, Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
- Benisa Bibuljica, omladinska radnica i PR, PRONI Centar za omladinski razvoj
- Kemal Salić, viši stručni saradnik za evropske integracije i međunarodnu saradnju – Odsjek za mobilnost i mlade, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine
Dokument je pripremljen u okviru Omladinske laboratorije Zapadnog Balkana (WBYL), projekta koji finansira Evropska unija, a implementira Savjet za regionalnu saradnju (RCC).
Sadržaj, stavovi, tumačenja i uslovi izraženi u ovom dokumentu predstavljaju isključivu odgovornost autora i ni na koji način se ne može smatrati da odražavaju stavove Savjeta za regionalnu saradnju, njegovih učesnika, partnera, donatora i Evropske unije.
