Aktivizam mladih u Bosni i Hercegovini nerijetko je tema mnogih rasprava, često je to polemika koliko je mladih u ovoj zemlji zapravo aktivno u smislu neformalnog obrazovanja, nevladinog sektora, sportskih organizacija, humanitarnih organizacija i sličnih aktivnosti. Mnogi kritikuju mlade bosanskohercegovačkog društva zbog ne tako pretjeranog aktivizma, tako tragajući za razlozima šta zapravo dovodi do situacije kojoj trenutno svjedočimo. Priča o mladima u Bosni i Hercegovini nije potpuna bez uloge omladinskog rada, upravo onoga čime se PRONI centar za omladinski razvoj bavi, te tako dolazimo do pitanja – srži ovog eseja, šta zapravo omladinski rad može ponuditi u razvoju mladih u Bosni i Hercegovini?
Prostora za interakciju omladinskog rada i mladih u Bosni i Hercegovini itekako ima, te u ovom polju postoji itekako dovoljno potencijala da omladinski rad snosi presudnu ulogu u radu s mladima u našoj zemlji, s tim da se na tome treba intenzivno raditi i ne posustajati. Omladinski rad uči mlade ljude ove zemlje da budu odgovorni članovi društva, nosioci najozbiljnijih društvenih promjena nabolje, budući lideri i građani svjesni svojih prava i obaveza. Da budu dobri građani koji će na vlast dovesti dobre lidere. Uči mlade ljude da investiraju u svoj lični i socijalni razvoj, da grade svoje samopouzdanje, da se vode moralnim principima, da diskriminaciju izbace iz svog rječnika i načina života. Da budu pravi primjer zdrave i aktivne mladosti prvo sebi, onda i drugima. Omladinski rad u Bosni i Hercegovini navodi mlade, donedavno pasivne članove društva da se bave aktivizmom, primarno omladinskim radom, kasnije po potrebi i sportskim, humanitarnim i sličnim aktivnostima. Svaka mlada osoba od 15 do 30 godina uključena u aktivnosti omladinskog rada znači jednu mladu osobu manje koja neodgovorno i nezrelo razmišlja o stanju u kojoj se njeno društvo nalazi. Omladinskim radom postajemo osobe spremne zalagati se za lični i društveni napredak. Zbog toga je uloga omladinskog rada u radu s mladima Bosne i Hercegovine itekako bitna. Ipak, ona nije samo to. Omladinski rad pomaže mladim ljudima da uvide da su itekako sposobni rješavati probleme s kojima se društvo susreće, tako ih ohrabrujući da budu pokretačka snaga svih pozitivnih promjena. Ukoliko se mladim ljudima da prilika da iznesu svoje mišljenje, da predlože neke ideje, oni svakako mogu postati nosiocem promjena. Uloga omladinskog rada u radu s mladima čini se još većom kada mladi unapređuju svoje vještine, kapacitete, jačaju svoje znanje, te tako daju pozitivan primjer i navode i druge mlade ljude da se uključe u aktivnosti omladinskog rada. Također, mladi postaju bolji poznavaoci političkih prilika u svojoj zemlji, te tako imaju mogućnost kroz vijeća mladih i slične organizacije raditi na prijedlozima zakona koji bi, možda barem djelimično popravili situaciju.
Zaključujemo da je uloga omladinskog rada u radu s mladima itekako velika, da postoji ogromni potencijal za njeno unapređenje, ali da idalje ima dosta prostora za rad i popravak situacije. Bosni i Hercegovini je potrebno sistemsko rješavanje problema, približavanje omladinskog rada mladim ljudima toliko da dođemo u situaciju da rijetki budu oni koji nisu dio istog, a ne oni koji su aktivni članovi omladinskih organizacija. Mladi u Bosni i Hercegovini trebaju shvatiti kroz konkretne primjere da neformalno obrazovanje jeste dugoročna investicija i pravilno utrošeno vrijeme u svrhu znanja i kompetencija koje nam u životu itekako budu od pomoći. Bosna i Hercegovina, iako zemlja u kojoj je omladinski rad u porastu, postaje sve atraktivniji mladim ljudima, ipak se ne može pohvaliti procentom mladih ljudi uključenih u omladinski rad. Prema tome, ni uloga omladinskog rada u radu s mladima ne može biti na zavidnom nivou.
Postoji nekoliko načina kako možemo pridobiti mlade ljude i više ih uključiti u ovakve vrste aktivnosti. No, nijedan nije lagan. Kao što je u tekstu prethodno pomenuto, sistemsko rješavanje problema je nužno, neformalno obrazovanje se mladima treba približiti, te ih s tim dodatno upoznati još u osnovnom i srednješkolskom obrazovanju, da bi se tome itekako dobro mogli posvetiti kada za to dođe vrijeme, primarno od 15 do 30 godina koliko važi dobna granica za mlade osobe u Bosni i Hercegovini. Ogromnu ulogu imaju i mladi ljudi koji su već uključeni u omladinski rad jer su oni najbolji prenosioci pozitivnih utisaka na druge mlade ljude koji se još uvijek nisu uključili u aktivnosti omladinskog rada. Također, promocija neformalnog obrazovanja trebala bi biti još prisutnija u temama formalnog obrazovanja, te bi možda na taj način više mladih ljudi saznalo za široke mogućnosti koje nudi neformalno obrazovanje. Neformalno obrazovanje tako postaje idealna nadopuna za formalno obrazovanje tako kreirajući perspektivne mlade ljude, pune znanja i sposobnosti da budu najbolji članovi našeg društva – primjer svima ostalima.
